Tri najoriginalnija pljačkaška filma svih vremena

Skoro sigurno svako je bar nekada u životu razmatrao da opljačka banku, uzme novac i bez brige i pameti, i najvažnije bez ikakvih obaveza, proživi ostatak života. Iako prema statističkim podacima tri od četiri lopova budu uhvaćeni, mnogo češće maštamo o pljačkama negoli o dobitku na lotou. Holivud ne bi bio to što jeste, da tu našu potrebu nije u potpunosti iskoristio i kroz godine razvio podžanr koji se, na našu radost, bavi isključivo uspelim  pljačkama i prevarama.

Dok vašu imaginarnu pljačku držite još na tankom ledu, u strahu od bankarske službenice, kamere video nadzora i generalno jer imate još uvek zdrav razum i rasuđivanje, uživajte u filmovima, koji su na temu pljački i prevara imali da ponude nešto novo.

Ko je obeležio filmski svet pljačkaša?

Dežurni krivci, verovatno film sa najneočekivanijim obrtom u filmskoj istoriji, zasluženo je stekao svoj kultni status. Kajzer Soze, nije čovek sa kojim se valja zezati. Legenda kaže da  je po povratku kući zatekao  sledeću situaciju – žena mu je bila silovana, a deca kidnapovana, i da on nije pokušao da ih spašava, već je ubio svoju porodicu, onda one koji su mu ženu ubili, a onda i njihove porodice. Naši junaci, petočlana ekipa iskusnih prevaranata i lopova, su sticajem okolnosti udarili baš na Sozea.

Kada im Kajzer, umesto da ih uništi traži protiv uslugu, oni nisu u poziciju da ga odbiju. Uz glumačku ekipu za umreti – Benisio del Toro, Stiven Boldvin, Kevin Spejsi, Dežurni krivci su jedinstven film po atmosferi i oblaku misterije, raspršenom na neponovljiv način.

Rififi, evropski pandan holivudskim odama prevarantima,  francuski je film iz 1950.godine. Koliko su Toni i ekipa planirali da podignu? Tričavih 240 miliona franaka. Dakle mnogo.  Ono po čemu je Rififi jedinstven film u žanru, je upravo način na koji je snimljena scena pljačke. Tačno pola sata je potrebno da se obije stan iznad juvelirnice, iseče rupa na njenom plafonu, reguliše alarm aparatom za gašenje požara i podignu dijamanti iz sefa.

I tačno toliko vremenski i traje scena u filmu, snimljena bez ijedne reči dijaloga.  Većina kasnijih odličnih filmova  iz žanra ima u sebi scene koje su svojevrstan omaž ovom filmu, a jedina zamerka je što za razliku od američkih proizvoda, koji nam daju da izađemo iz bioskopa i živimo iluziju, evropski film pljačkaše na kraju daje ili kao nesrećne idividue, ili kao mrtve ljude.

Početak, film tada slavom i lovorikama ovenčanog Kristofera Nolana, nakon neverovatnog uspeha novog Betmena, podigao je priču o krađama na novi nivo. Dominik Kob (Leo DiKaprio) je svetski poznat lopov tajni iz nečije glave. Njegova supruga, koju igra Marion Kotiljard, nekako uspeva sebe da ubedi da svet u kome živi nije realan. Em što izvrši samoubistvo, em što njemu smesti da je kriv.

Tako da DiKaprio pokušava sinu nekog bilionera da usadi ideje u mozak, u zamenu za keš i pomilovanje. Nolan je ovde kreativan i slobodniji nego ikada u autorskom smislu. Uspeva da sačini jedinstvenu mešavinu logike i emocija, i zato je ovo jedan od najoriginalnijih filmova ikada snimljenih. Ozbiljno se zeza sa našim umom, ima apsolutno poverenje u inteligenciju svoje publike i duha da celu priču završi jednim namigivanjem.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *