Kako dokazati mobing na poslu

U pravnom smislu, termin „mobing“ se koristi za opisivanje situacija psihičkog maltretiranja ili zlostavljanja na radnom mestu.
Ova pojava, prisutna decenijama unazad, dobila je naziv i dijagnostički okvir tek tokom osamdesetih godina dvadesetog veka. Švedski psiholog Hajnc Lejman je prvi formalno formulisao i prepoznao ovu vrstu postupanja kao moralno zlostavljanje, šikaniranje i ponašanje koje nanosi štetu zaposlenima.
Posledice mobinga na poslu mogu biti ozbiljne, uključujući fizičke, emocionalne i psihičke povrede.
Međutim, budući da se radi o specifičnom obliku zlostavljanja, nameće se pitanje kako dokazati mobing na poslu.
U ovom tekstu, istražujemo šta je mobing, ko ima pravo na zaštitu od njega i kako dokazati ovu ozbiljnu vrstu zlostavljanja.
Šta je mobing na poslu?
Mobing predstavlja oblik diskriminacije koji se odnosi na situacije nasilja usmerenog ka psihi pojedinca, što uključuje zlostavljanje, ponižavanje i maltretiranje. Specifičan je po tome što je usko povezan sa radnim okruženjem.
Dakle, reč je o upornim neprijateljskim postupcima s ciljem omalovažavanja pojedinca u radnom okruženju. Svrha mobinga najčešće leži u forsiranju zaposlenog da dobrovoljno napusti svoje radno mesto, odnosno da samoinicijativno da otkaz ugovora o radu.
U našoj zemlji, mobing je uređen posebnim zakonom – Zakonom o sprečavanju zlostavljanja na radu, koji je stupio na snagu 2010. godine.
Postoje dve osnovne varijante mobinga:
- Horizontalni mobing se dešava kada se situacije zlostavljanja odvijaju među kolegama koji zauzimaju isti nivo odgovornosti unutar organizacije.
To se može manifestovati kroz neprijateljske postupke jednog radnika prema drugom, ili kroz grupno zlostavljanje usmereno prema jednom pojedincu.
- Vertikalni mobing se javlja u dva scenarija: kada nadređeni sprovodi zlostavljanje prema podređenom radniku, ili kada grupa radnika zlostavlja svog nadređenog.
Ko ima pravo na zaštitu od zlostavljanja na radu?
Zakonom je regulisano da pravo na zaštitu od zlostavljanja imaju svi koji rade, bez obzira na vrstu zaposlenja – ugovor o radu na određeno ili neodređeno, povremene poslove, ugovore o delu ili prakse bez zasnivanja radnog odnosa, čak i volontere. Ovaj zakon štiti svakog ko je na bilo koji način uključen u rad kod određenog poslodavca.
Pored toga, Ministarstvo rada i socijalne politike je 2010. godine donelo Pravilnik o postupanju poslodavaca i zaposlenih radi sprečavanja zlostavljanja i zaštite na radu.
Kao što samo ime kaže, ovaj podzakonski akt daje smernice o ponašanju zaposlenih i poslodavaca kako bi se sprečilo zlostavljanje i zloupotreba prava na zaštitu od istog.
Osim normi koje osiguravaju zdravo radno okruženje, Pravilnik sadrži i odredbe koje definišu ponašanja koja mogu ukazivati na zlostavljanje ili seksualno uznemiravanje.
Koraci za dokazivanje mobinga na radnom mestu
Mobing na radnom mestu često ostavlja suptilne tragove, što može otežati njegovo dokazivanje. Međutim, postoji niz koraka koje zaposleni mogu preduzeti kako bi podržali svoje tvrdnje i olakšali proces prikupljanja dokaza.
Evo šta možete uraditi:
- Beleženje detalja: Ključno je voditi detaljne beleške o svemu što primetite. Zapamtite datume, vreme, mesto i sve relevantne okolnosti događaja. Ove beleške mogu biti dragocene kada dođe vreme za rešavanje situacije.
- Skupljanje materijalnih dokaza: Skupite materijalne dokaze koji podržavaju vaše tvrdnje o mobingu, kao što su poruke, elektronska pošta ili drugi pisani tragovi.
- Izveštaj lekara: Ako postoje negativni efekti po zdravlje, važno je redovno posećivati lekara koji će zabeležiti zdravstvene poremećaje. Izveštaji lekara opšte prakse i specijalista predstavljaće relevantne dokaze o stanju zdravlja.
- Podrška kolega: Ako niste jedini koji se suočavate sa sličnim problemom, podrška kolega može biti od koristi u procesu dokazivanja mobinga.
- Konsultacije sa pravnikom: Ukoliko se osećate nesigurno ili preplašeno zbog situacije, preporučuje se da se kontaktira pravni stručnjak, odnosno advokat za radno pravo. Oni vam mogu pomoći da razumete svoje opcije i pravne puteve.
- Razgovor sa nadređenima: Ako se osećate spremnim, razmotrite otvoren razgovor sa svojim nadređenima o problemu koji doživljavate i potražite njihovu podršku u rešavanju ovog problema.
Međutim, treba imati na umu da neovlašćeno audio i video snimanje nema pravnu vrednost kao dokaz pred sudom i zato se tome treba odupreti ukoliko nema saglasnosti snimane strane.
Zaštita od mobinga: Promena tereta dokazivanja u korist žrtava
U skladu sa zakonom koji reguliše slučajeve mobinga, na sudski proces se primenjuju opšta pravila iz parničnog postupka, osim ukoliko je drugačije propisano zakonom koji se bavi mobingom.
Iako je ovaj zakon kratak i obrađuje samo nekoliko aspekata, ostatak postupka podleže osnovnim smernicama Zakona o parničnom postupku.
Prema ovim pravilima, osoba koja tvrdi nešto mora da pruži dovoljno dokaza za to. Ako ne uspe da pruži dovoljno dokaza, izgubiće slučaj, bez obzira na to koliko je ono što tvrdi tačno (odgovornost za dokazivanje je na osobi koja podnosi tužbu).
U slučaju mobinga, zakonodavac je napravio izuzetak u korist žrtve mobinga. Drugim rečima, ako osoba pruži ubedljive dokaze o tom mobingu, teret dokazivanja prelazi na poslodavca ili osobe koja sprovodi mobing.
To praktično znači da je poslodavac dužan da dokaže da ne sprovodi mobing, već da se ponaša na način koji nije štetan ili uznemirujući. Ova promena omogućava veću zaštitu osobama koje su izložene mobingu, osiguravajući da teret dokazivanja nije isključivo na njima.
Dokazivanje mobinga zahteva hrabrost i doslednost. Sistem pravila i zakona pruža okvir za zaštitu žrtava i kažnjavanje počinilaca. Bitno je znati svoja prava i korake koje treba preduzeti u borbi protiv ove ozbiljne vrste zlostavljanja.