Koje navike treba promeniti kada vozite po mokrom kolovozu?

Na poznatoj deonici vozač često unapred zna gde će usporiti, koliko prostora ima za prestrojavanje i kada će početi da koči pred semaforom. Kiša menja tu računicu. Pneumatici slabije prianjaju na mokrom kolovozu, voda koju podižu druga vozila otežava pogled, a odsjaj svetala može da sakrije oznake na putu. Zato prilagođavanje vožnje počinje čim primetite da je asfalt mokar. Ranije puštanje gasa, veće odstojanje i mirniji pokreti za volanom daju vam više vremena da primetite problem i reagujete.

Usporite pre krivine i pešačkog prelaza

Kad se približavate krivini, usporite dok je automobil još na pravcu. Tako ćete kroz krivinu proći mirnijim tempom, uz manje potrebe da kočite dok je volan zakrenut. Isti princip važi pred raskrsnicama i pešačkim prelazima. Ranije pustite gas, pogledajte ima li pešaka sa obe strane i ostavite dovoljno prostora da se zaustavite ako neko zakorači na kolovoz. Posebno obratite pažnju kada tek počne da pada kiša. Voda se tada može pomešati sa prašinom i masnim tragovima na asfaltu, pa podloga može biti klizava i tamo gde još nema vidljivih bara. Brzinu birajte prema tome koliko puta ispred sebe jasno vidite i imate li prostora da se zaustavite.

Povećajte odstojanje čim se kolovoz pokvasi

Razmak koji vam je dovoljan na suvom može biti premali kada počne kiša. Na mokrom asfaltu zaustavljanje može trajati duže, a voda koju podiže vozilo ispred vas dodatno smanjuje preglednost. To se posebno oseća iza kamiona, kada mlaz sa točkova prekrije vetrobran i sakrije deo saobraćaja ispred. Postepeno povećajte razmak i sačekajte da ponovo jasno vidite put pre nego što odlučite da li imate uslove za preticanje. U gradu pogled usmerite i dalje od vozila neposredno ispred sebe. Ako na vreme primetite da se kolona usporava, možete postepeno da smanjite brzinu, umesto da čekate da se upale njegova stop svetla.

Reagujte mirno ako automobil počne da klizi preko vode

Akvaplaning nastaje kada pneumatici ne mogu dovoljno brzo da istisnu vodu, pa izgube kontakt sa podlogom. Vozač može primetiti da je volan iznenada lakši ili da automobil slabije reaguje na zakretanje. Ako se to dogodi, postepeno otpustite gas, držite volan mirno i izbegavajte naglo kočenje i zakretanje dok se prianjanje ne vrati. Kada uočite vodu koja se zadržava u kolotrazima ili veću baru, smanjite brzinu pre nego što do nje stignete. Dubinu vode je teško proceniti iz kabine, a ispod površine može da bude rupa. Za tu situaciju korisno je unapred znati kako reagovati na akvaplaning.

Metlice brisača proverite pre nego što vam zatrebaju u pljusku

Ako posle svakog prelaza preko vetrobrana ostaju pruge, neobrisani delovi ili tanak sloj vode koji razmazuje svetla, očistite staklo i pregledajte gumice. Kada se problem ponavlja na čistom staklu, proverite da li su metlice brisaca istrošene, napukle ili neravnomerno naležu. Pri zameni uporedite dužinu metlica brisača i tip priključka sa podacima za svoj model automobila, jer vozačeva i suvozačeva strana mogu imati različite dimenzije. Posle montaže isprobajte brisače na navlaženom staklu dok automobil stoji. Tako možete da primetite da li metlice ravnomerno brišu deo vetrobrana kroz koji gledate i da li njihov hod negde zapinje.

Održavajte preglednost i proverite koja svetla rade

Pri jačoj kiši proverite da li su uključena oborena svetla. Na nekim automobilima dnevna svetla napred mogu da rade dok su zadnja poziciona svetla ugašena, pa je korisno da znate kako se ponaša vaš automobil. Ako se stakla zamagle iznutra, usmerite vazduh ka vetrobranu, uključite klimatizaciju ako je imate i po potrebi koristite grejač zadnjeg stakla. Ako uprkos tome jedva razaznajete ivicu kolovoza ili vozilo ispred sebe, postepeno usporite i potražite bezbedno mesto van kolovoza gde možete da sačekate da pljusak oslabi. Na auto-putu za predah koristite odmorište ili pumpu kada do njih možete bezbedno da stignete.

Ostavite više vremena za put kada je najavljena kiša

Ako pred polazak znate da će padati kiša, uračunajte sporiju vožnju i moguća zadržavanja. Kada imate zakazan dolazak, planirajte raniji polazak ili unapred javite da možete da zakasnite. Tako ćete lakše odustati od preticanja koje vam deluje nesigurno ili napraviti pauzu ako vas vožnja zamori. Na dužim relacijama pogledajte gde usput možete da stanete i odmorite se. Ako putujete preko granice, u istu pripremu uključite i proveru dokumentacije, među kojom je za pojedine destinacije relevantan i zeleni karton za putovanje automobilom u inostranstvo.

Na mokrom kolovozu najviše ćete dobiti ako počnete da reagujete ranije. Pustite gas pre nego što stignete do krivine, povećajte razmak pre nego što vam prskanje zakloni pogled i odvojite vreme za pauzu ako se vidljivost naglo pogorša. Što manje odluka morate da donesete u poslednjem trenutku, lakše ćete zadržati miran tempo i prilagoditi vožnju onome što vidite ispred sebe.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *