Depresija – bolest savremenog doba
Jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice jeste depresija (depresivni poremećaj). Brojni su faktori koji depresiju svrstavaju u oboljenja od javnog značaja.
A to su:
-
- U opštoj populaciji predstavlja najzastupljenije mentalno oboljenje,
-
- U većini slučajeva depresije su hronične ili rekurentne (javljaju se u novim epizodama),
-
- Između 10 i 15% obolelih izvrše samoubistvo,
-
- Vrlo često se javlja udružena sa nekim drugim mentalnim ili telesnim oboljenjem, što može dovesti do komplikacija i povećanja totalnog mortaliteta,
- Osetno narušavaju kvalitet života,
Pesimistične procene oboljevanja od depresije
Procenjuje se da, po svojoj učestalosti, depresija zauzima četvrto mesto po ukupnom broju obolelih u svetu. Ovaj trend će u godinama koje dolaze biti još izraženiji i to zbog sledećih razloga:
-
- Zbog sve dužeg životnog veka i propratnog povećanja stope telesnih oboljenja koje mogu biti udružene sa depresivnim poremećajima,
-
- Savremen način života, praćen otuđenošću, razaranjem porodice, zajednice, forsiranjem individualizma i izraženim stresom,
- Neblagovremeno otkrivene i jatrogeno izazvane depresije.
Brojne studije ukazuju i na mogućnost da i značajno veći deo svetstke populacije u toku svog života iskusi bar jednu depresivnu epizodu. Otuda pojedini pravci u medicini i filozofiji ističu da je čovku svojstveno da bude „nesrećni primat“ jer ga to nagoni da bude bolji i bori se za sopstveni opstanak, samim tim i vrstu.
Neadekvatno lečenje depresije
Smatra se da je depresija u Evropi, pa i celom svetu, vrlo često neadekvatno lečena ili neblagovremeno dijagnostifikovana tj. neprepoznata u pravo vreme. U neadekvatno se pored pogrešnog i neefikasnog lečenja, ubraja i nedovoljna iskorišćenost svih raspoloživih tretmana. Sve to za posledicu može imati radno nesposobno stanovništvo, česta odsustva sa posla, smanjenu produktivnost i funkcionalnost (ne samo na poslu, već i u svim sferama života). Statistika ukazuje da je depresija učestalija kod osoba ženskog pola i to između 1,5 do 2 puta.
Naučnici ukazuju da potencijalne uzroke tome možemo naći u: nižoj stopi zaposlenosti, manje plaćenim poslovima, nižem socio-ekonomskom položaju, ali i edukaciji, samim tim i lošijim uslovima života, ali i sve većem pritisku koje žene trpe usled nametnutih obrazaca ponašanja u kojima se očekuje da žena istovremeno gradi uspešnu karijeru i bude ostvarena kao posvećena majka.
Uspešno uspostavljanje dijagnoze
Pored sarađujućeg odnosa pacijenta sa psihologom/psijihatrom, baziranom na uzajamnom poverenju, neophodno je postojanje plana lečenja. Mora se uzeti u razmatranje različit pristup pacijentu, koji uključuje psihološke, sociološke i biološke aspekte, a koji mogu uzrokovati ili uticati na održavanje depresivnog stanja samog pacijenta. Stručno lice će odabrati najbolji vid lečenja u zavisnosti od vrste, težine depresije, ali i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta.
Psihoterapija u lečenju depresije
Psihoterapija, kao monoterapija (sa uključivanom farmakoterapijom) u mnogim slučajevima može dati jako dobre rezultate. Ovo je posebno važno u slučajevima u kojima sociološki i psihološki faktori utiču na nastanak i razvoj depresivnog poremećaja – uglavnom obuhvata blaže i umerene oblike, kao i vanbolničke pacijente Neke od najboljih i do sada najpouzdanijih psihoterapijskih tehnika su: bihejvioralna, kognitivno-bihejvioralna i interpersonalna terapija.
Ne čekajte – potražite pomoć na vreme
Obratiti se psihologu ili psihijatru na vreme ne sme biti doživljeno kao stid. Razmišljanje: “Šta će neko misliti o meni” neće rešiti potencijalni problem sa kojim se suočavate. Važno je istaći da rana dijagnostika, adekvatno lečenje i zbrinjavanje depresije mogu biti od ključnog značaja za smanjenje ozbiljnih posledica do kojih ovi poremećaji mogu dovesti. Zdravstvena kultura uključuje i svest o mentalnoj higijieni koja je podjednako važna za naše opšte zdravlje baš kao i briga o telu.